Ljutnja
Ljutnja je normalna i zdrava emocija koju svi povremeno doživljavamo. Blaga frustracija
prema osjećaju bijesa obično je proporcionalna datoj situaciji u kojoj mislimo da smo
iznevjereni ili povrijeđeni. Međutim, kad počnemo doživljavati česte napade uporne i
nekontrolisane ljutnje, to počinje imati negativne posljedice na naše živote i mentalno
zdravlje.
Razumijevanje pokretača naših ljutih emocija može biti ključ preuzimanja kontrole nad našim osjećajima. Ljutnja služi tome da bismo drugima dali do znanja na koji način želimo da se ponašaju, odnosno, češće služi tome da bismo im ukazali na to koja ponašanja ne želimo da iskazuju. Međutim, ukoliko je ljutnja učestala ili pretjerano intenzivna može negativno utjecati na naš život i naše odnose. Kako bi mogli postati vještiji u upravljanju vlastitom ljutnjom korisno je razumjeti koje situacije nam izazivaju frustraciju i što se događa kada svjedočimo takvoj situaciji.
Šta nas čini ljutima?
Kod većine ljudi situacije koje izazivaju ljutnju možemo svrstati u 3 kategorije: iritanse (npr. glasna muzika, povišeni tonovi, tuđe kihanje, kašljanje…), gubitke (financijske, vremenske ili gubljenje dostojanstva) i kršenje ličnih pravila od strane drugih ljudi. Važno je prepoznati šta kod nas izaziva ljutnju kako bismo mogli ili izbjegavati takve situacije ili unaprijed odlučiti i uvježbati na koji način ćemo reagirati u tim situacijama.
Zašto me ljute situacije koje druge ljude ne ljute?
Kada se dogodi neka situacija koja ima potencijal za izazivanje ljutnje, o našoj procjeni situacije (našim mislima o toj situaciji) ovisi hoćemo li se naljutiti i do kojeg stepena ćemo postati ljuti. Na to kako ćemo procijeniti određenu situaciju utječu naša vjerovanja. To su vjerovanja koja smo razvili tijekom godina, a koja određuju što mislimo o tome kakvi su drugi ljudi i kakav je svijet u kojem živimo, na koji način bi se ljudi trebali odnositi jedni prema drugima.
Također, na procjenu određene situacije utječu i naša raspoloženja. Naša raspoloženja su promjenjiva i pod utjecajem su mnogih faktora: zdravstvenog stanja, prehrane, kvalitete sna, fizičkog (ne)vježbanja, upotrebe droga, količine stresa koju trenutno doživljavamo, socijalnih događaja (poput svađa, teških gubitaka, osjećaja usamljenosti…). Važno je biti svjestan da naše navike i trenutna životna situacija mogu jako utjecati na naše misli i prosudbe koje donosimo, i da naša negativna raspoloženja mogu potaknuti doživljavanje i iskazivanje neprimjerene ljutnje.
Kognitivno-bihevioralna terapija
Zašto, ponekad, iako sam ljut ne reagiram ljutito?
Većina ljudi ima tzv. „kočnice“ koje ih spriječe da reagiraju ljutito unatoč tome što se osjećaju ljuto. One se odnose na pravila i moralna vjerovanja koja smo razvili i koja određuju naše ponašanje u određenim situacijama (internalne inhibicije) kao i na svijest o posljedicama koje se mogu dogoditi ukoliko pretjerano reagiramo na određenu situaciju (eksternalna inhibicija). Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) vam pomaže da identificirate lične pokretače vašeg bijesa. Naučit ćete i kako promijeniti negativno razmišljanje i obrasce ponašanja koji potencijalno mogu pogoršati vaš osjećaj ljutnje. Vaše sesije će vas opremiti alatima i mehanizmima za suočavanje koji su vam potrebni kako biste bili sigurni da ćete nastaviti graditi pozitivne kognitivne obrasce. KBT će vas također naučiti kako usvojiti uravnoteženiji pristup razmišljanja. Također, KBT se usmjerava i na ponašanja, i to na način da se radi na prepoznavanju nepoželjnih i izgradnji prikladnijih načina reagiranja kada osjećamo ljutnju.