MINDFULNESS

Mindfulness (ili u našem prijevodu „puna svjesnost“) je svjesnost koja nastaje kroz obraćanje pozornosti na poseban način: namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku, otvorenog uma, bez prosuđivanja. Kultiviranjem pune svjesnosti otkrivamo kako živjeti u sadašnjem trenutku umjesto uobičajenog ruminiranja o prošlosti i brinjenja o budućnosti.

Puna svjesnost se može razviti kroz trening koji omogućuje ljudima da promijene način na koji se osjećaju i misle o svojim iskustvima, posebno onim stresnim. Vježbanjem se razvija unutarnja svjesnost koja nam omogućuje da prema sebi i drugima razvijemo otvoren, suosjećajan i prihvaćajući stav. Takav stav nam posebno pomaže da se odmaknemo od prosuđivanja i kritikovanja sebe i drugih, ruminiranja o prošlosti, brinjenja o budućnosti, automatskog štetnog reagiranja i izbjegavanja života.

Što znači „mindfulness“ ili „puna svjesnost“?

Mindfulness ili puna svjesnost je namjerno obraćanje pažnje na sadašnji trenutak, na stvari onakve kakve jesu u svakom pojedinom trenutku i to bez prosudbe. Ona uključuje otvoren pristup životu onako kako se događa u svakom trenutku, tj. prihvaćanje stvari onako kako se pojavljuje bez inzistiranja da bi morale biti drugačije.

Zašto takav pristup pomaže?

Zato što je suprotnost tipu ruminativnog razmišljanja (ruminacije: neprestano misaono „prežvakavanje“ osobito prošlih događaja i/ili brinjenje o budućim) koje se redovito pojavljuje kod većine psihičkih problema i poremećaja, pa tako i kod onih u populaciji najčešćih: depresije i raznih anksioznih stanja i strahova, te napada nekontrolisane ljutnje. Puna svjesnost je namjerna. Kada kultiviramo svoju punu svjesnost, možemo biti svjesniji sadašnje realnosti i izbora koji stoje pred nama. Možemo postupati sa svjesnošću.

Suprotno tome, ruminacije su često automatske reakcije na različite okidače: npr. vaš partner je povisio ton na vas (okidač). Osjećate se povrijeđeno, ljutito a onda i depresivno. Kroz vašu glavu prolazi cijeli niz misli: Stalno me vrijeđa. Nikad mu ništa nije dobro kod mene. Kako se samo usuđuje? Vratit ću mu istom mjerom. Kud ide naša veza? Ima li ona budućnosti? Završit ću kao i moji roditelji. Nisam ja za veze. O Bože, zašto sam tako preosjetljiva? Takva je bila i moja mama. Nisam normalna. Baš sam slaba. Čim me netko krivo pogleda ja se uvrijedim, a onda padnem u depresiju. Uvijek ću biti takva ( …) 

Jedna misao vuče drugu, a svaka ta misao pojačava vaše neugodne emocije i stvara nove. Obično završi tako da optužite sami sebe što uopće imate takve neugodne emocije. Zajedno s negativnim mislima i emocijama javljaju se i različite tjelesne senzacije i nefunkcionalna.

ponašanja što sve povratno utječe i pojačava vaše negativne misli. Tako ulazite u negativan začarani krug, ili bolje rečeno spiralu. U gornjem primjeru možete osjetiti stezanje u grlu, bol u trbuhu, napetost u čelu i/ili jako lupanje srca.

MINDFULNESS

Ova proširena svjesnost daje nam mogućnost izbora u svakom novom trenutku. Bez obzira u kojem dijelu gore opisanog obrasca smo si osvijestili što se događa, imamo izbora prekinuti taj automatski obrazac. U stvari mi ga prekidamo već samim osvješćivanjem. Kako? Time što smanjujemo šansu lovljenja u daljnje ruminacije. Ali također i zbog same biti kultivirane pune svjesnosti koja pozdravlja sve ono što se događa u pojedinom trenutku i ne inzistira da bi stvari trebale biti drugačije.

 

Također, vi ćete ili napasti partnera koji će vam u samoodbrani i po automatskom obrascu uzvratiti i pogoršati situaciju ili ćete se povući u svoju sobu i nastaviti ruminirati uz malu šansu da riješite problem u vašem partnerskom odnosu. A sve se to odvija automatski i vama se čini da tu ništa i ne možete izmijeniti. Kako puna svjesnost može pomoći u razbijanju ovakvih automatskih obrazaca? U gornjem primjeru, kada je vaš partner povisio ton na vas, puna svjesnost znači otkriti sve ono što se u tom trenutku događa. Osvijestiti da vam se grlo stegnulo, želudac skvrčio, da osjećate bol u predjelu srca, te kako vas preplavljuje osjećaj povrijeđenosti. Pokušati to detektirati kao izvanjski promatrač – kao s određene distance – onako kako jest, bez prosudbe je li to dobro ili loše. Zatim, uloviti misli koje vam prolaze kroz glavu. Kada misli koje nam prolaze kroz glavu promatramo uz punu svjesnost, onda ih promatramo kao mentalne događaje koji dolaze i odlaze i koji nisu činjenice, nego samo misli. Dakle, one su možda točne možda nisu. U svakom slučaju to su samo mentalni događaji, nikako ne činjenice. Možete osvijestiti kako u vama raste poriv da partnera lupite – onaj mali trenutak kada se šaka počinje stezati, ili da počnete vikati na njega. Možete se sjetiti kako se nešto slično događalo već puno puta s ovim i/ili sa prethodnim partnerom. Osvještavate da je to nekakav automatski obrazac koji se ponovio puno puta i da se počinjete loviti u začaranu spiralu dodatnih negativnih misli, emocija, tjelesnih boli i ponašanja.

Naše logičko, kritičko razmišljanje koje nam toliko pomaže u rješavanju problema vanjskog svijeta i koje je ljudskoj vrsti pomoglo da se uzdigne, vidjeli smo da ne pomaže kada ga koristimo kako bismo riješili svoju subjektivnu patnju. Taj mod korištenja logičkog, kritičkog, analitičkog mišljenja koje je usmjereno postizanju određenog cilja možemo nazvati „čineći mod“. Taj čineći mod vrlo nam je koristan u životu, te ga svakako trebamo i dalje koristiti. No, kada ulazimo u stanju pune svjesnosti, mi namjerno i svjesno napuštamo čineći mod i ulazimo u bivajući mod – stanje našeg bivanja, postojanja. U takvom modu mi ne mislimo samo o stvarima, mi ih doživljavamo direktno kroz sva naša osjetila, kroz intuiciju.

Neuroznanstvene studije su utvrdile da već 8-tjedno prakticiranje mindfulnessa po prosječno 30-tak minuta dnevno pozitivno mijenja mozak, te su nađene sljedeće promjene: