Stres

Stres

Stres je sklop psihičkih i tjelesnih reakcija na stresor koji pred nas postavlja zahtjeve kojima ne možemo udovoljiti. S druge strane, stresor ili izvor stresa je događaj ili niz događaja za koje procjenjujemo da ugrožavaju: naš život i život nama važnih ljudi , materijalna dobra, samopoštovanje i sl. Stresni događaj može poremetiti  (izmijeniti) uobičajeni, svakodnevni tok našeg života. Stresor je, dakle, vanjski događaj, dok je stres unutrašnje stanje ili doživljaj.

Navest ćemo neke od najčešćih posljedica ili simptoma stresa koje nam mogu poslužiti kao alarm i ukazati da nešto valja poduzeti.

Tjelesni simptomi: promjena tjelesne težine, glavobolje, probavne smetnje, psihosomatska oboljenja-čir na želucu, povišen pritisak, srčane tegobe, astma, kožne bolesti, alergije i druge.

Promjene u ponašanju: pretjerana ovisnost o drugima ili povlačenje/izolacija iz socijalnih kontakata, povećano konzumiranje kafe, alkohola, hrane, pretjerano pušenje, problemi sa spavanjem, nedostatak apetita, gubljenje stvari, svadljivost i sl.

Emocionalne posljedice: tjeskoba, bijes, nemir, razdražljivost, krivnja, tuga, ravnodušnost, pretjerana osjetljivost, česte promjene raspoloženja i sl.

Kognitivne smetnje: smetnje pamćenja i koncentracije, nejasnoća i konfuzija u mišljenju, neodlučnost, izrazito mijenjanje stavova o ljudima, životu, budućnosti, katastrofična očekivanja i sl.

Dugotrajna izloženost izvorima stresa može biti ugrožavajuća i izazvati niz bolesti koje nazivamo psihosomatskim. Naše tijelo na psihički stres reagira raznovrsnim snažnim biohemijskim i vegetativnim promjenama. Broj bolesti za koje se smatra da su u direktnoj vezi s izloženošću stresu raste tako da savremena medicina u psihosomatske bolesti osim bolesti srca i krvnih žila, čira na želucu, povišenog pritiska , astme, kožnih bolesti, tegoba sa kičmom i brojnih drugih ubraja i karcinome.

Organizam je opremljen različitim nizom signala i znakova koji nam ukazuju na promjenu i upozoravaju da ne vodimo dovoljno računa o sebi i o svom zdravlju. Tjelesni simptomi, emocionalne reakcije, promjene u ponašanju i kognitivne smetnje koje smo nabrojili neki su od znakova da nam je potrebna povećana briga, pažnja, odmor, podrška prijatelja, liječnički pregled i kontrola zdravstvenog stanja, a možda i stručna podrška i tretman. Nadalje signali nas mogu uputiti na razmišljanje o tome šta želimo i možemo dugoročno promijeniti u vlastitim načinima nošenja sa izvorima stresa u svom životu.

Šta je Mindfulness ?

ŠTA JE MINDFULNESS?   Mindfulnes tehnike su posljednjih decenija sve popularnije u okviru psihoterapije. Iako se često …

Što je psihoterapija i je li to za mene ili ne?

Razmišljate o psihoterapiji, ali niste sigurni je li to prava stvar za vas? Nešto ste o tome načuli, ali zapravo osjećate …

Should I stay or should I go? (ili donošenje odluke za odlazak na psihoterapiju)

Razmišljate o psihoterapiji već neko vrijeme, vjerujete da bi ona mogla biti korisna za vas, ali nikako da donesete konačnu …